Na osnovi članka 11. i članka 37. Zakona o udrugama (“Narodne novine Republike Hrvatske”, broj 70/1997.) Skupština Društva hrvatskih književnika na svojoj sjednici održanoj dana 20. prosinca 1997., 9. svibnja 1998., 28. lipnja 2003. i 21. lipnja 2008. donijela je sljedeći
STATUT
DRUŠTVA HRVATSKIH KNJIŽEVNIKA
(pročišćeni tekst)
I. OPĆE ODREDBE
Članak 1.
Društvo hrvatskih književnika utemeljeno je 22. travnja 1900. na glavnoj (osnivačkoj) skupštini u Zagrebu, te pod tim nazivom djeluje do 1945. Od tada, zbog političke prisile, pa sve do 1990. djeluje pod nazivom Društvo književnika Hrvatske.
Godine 1990. vraća svoj izvorni naziv Društvo hrvatskih književnika.
Članak 2.
Društvo hrvatskih književnika je dobrovoljna udruga književnika koji žive i djeluju u Republici Hrvatskoj i književnika koji žive izvan Republike Hrvatske, a njihovo djelo pripada korpusu hrvatske književnosti, kao i onih književnika koji to izričito žele.
Članak 3.
Puni naziv Društva glasi: Društvo hrvatskih književnika.
Skraćeni naziv glasi: DHK.
Članak 4.
Sjedište Društva hrvatskih književnika je u glavnom gradu Republike Hrvatske Zagrebu, na Trgu bana Josipa Jelačića 7/I.
Članak 5.
Društvo hrvatskih književnika djeluje u Republici Hrvatskoj.
U ostvarivanju svoje književne i društvene djelatnosti, ono djeluje i u državama u kojima žive i rade članovi DHK.
Članak 6.
Pečat DHK ima okrugli oblik promjera tri centimetra, na kojem je po obodu upisan tekst: Društvo hrvatskih književnika, a u sredini piše: Zagreb.
Članak 7.
Društvo hrvatskih književnika djeluje kao jedinstvena udruga.
Članovi koji žive i rade izvan Zagreba mogu se, zbog uspješnijeg djelovanja i okupljanja, organizirati i u ograncima kao sastavnim i neodvojivim dijelovima DHK.
Za utemeljenje ogranka suglasnost daje Upravni odbor DHK i donosi odluku o tome.
Ogranci Društva hrvatskih književnika nemaju svojstvo pravne osobe.
Društvo hrvatskih književnika za svoje ogranke u Puli, Rijeci, Zadru, Splitu,Čakovcu i Osijeku, kao i u drugim gradovima gdje mogu biti osnovani, može otvoriti pomoćne žiro-račune u skladu s propisima za platni promet.
Rad ogranaka utvrđuje se posebnim pravilnikom što ga donosi Skupština DHK.
II. CILJ, DJELATNOSTI I ZADAĆE DHK
Članak 8.
Cilj Društva hrvatskih književnika je trajno udruživanje i podupiranje te bez obzira na svjetonazore, osobne ili ideološke razlike samostalno i slobodno odlučivanje o svom ustrojstvu i djelovanju.
Djelatnosti i zadaće DHK su:
• zauzimati se za razvitak i stalni napredak hrvatske književnosti;
• poticati suvremeno književno stvaralaštvo i vrednovanje hrvatske književnosti;
• razvijati, njegovati i promicati hrvatski jezik;
• unapređivati i štititi slobodu književnog stvaralaštva i djelovanja;
• štititi književna djela i rad svojih članova i zauzima se za dostojne honorare hrvatskim književnicima;
• kolektivno ostvarivanje prava na naknadu za javnu posudbu;
• sudjelovati u pripremama na donošenju zakona i propisa koji utječu na sudbinu književnoga stvaralaštva;
• osigurati svoje trajno mjesto u oblikovanju politike o hrvatskoj umjetnosti i kulturi uopće;
• surađivati s ostalim umjetničkim udrugama, napose u zaštiti moralnih i materijalnih prava samostalnih umjetnika;
• štititi socijalna prava svojih članova i njihovih obitelji;
• organizirati javne književne priredbe i druge književne susrete;
• pokretati i organizirati vlastitu nakladničku djelatnost (knjige, književni časopisi, listovi i dr.);
• zauzimati se za potvrđivanje, uspjeh i promicanje hrvatske književnosti u svijetu;
• priređivati domaće i međunarodne književne skupove;
• dodjeljivati književne nagrade kao poticaj književnom stvaralaštvu i javnoj potvrdi djela hrvatske književnosti;
• brinuti se o pohranjivanju i čuvanju pismohrane DHK u skladu sa zakonskim propisima.
III. ČLANSTVO
Članak 9.
Članom DHK može postati književnik koji je objavio tri knjige nedvojbene književne vrijednosti, uz uvjet da su doživjele ozbiljnu kritičku recepciju.
Uz isti uvjet članom DHK može postati dramski pisac, kojemu su izvedena tri djela.
Bez obzira na broj objavljenih knjiga članom DHK može iznimno postati i književnik čije je djelo doživjelo ozbiljnu kritičku recepciju.
Članak 10.
Za primanje u DHK kandidat je dužan podnijeti pismenu molbu i dokaze o ispuni uvjeta iz članka devetog.
Odluku o primanju u članstvo donosi Upravni odbor DHK na prijedlog Povjerenstva za primanje i provjeru članstva.
Prijedlog za primanje u DHK može podnijeti Povjerenstvu za primanje i provjeru članstva i ogranak DHK, odnosno Povjerenstvo može zatražiti i mišljenje ogranka o pojedinačnom prijedlogu.
O svojoj odluci Upravni odbor izvješćuje prvu iduću Godišnju skupštinu.
Članak 11.
Kandidati čija je molba za primanje u DHK odbijena mogu se žaliti Skupštini DHK u roku do trideset dana nakon primitka odluke.
Kandidati čija je molba odbijena mogu uputiti novu molbu za primanje, ukoliko su u međuvremenu objavili ili napisali djelo nedvojbene književne vrijednosti.
Članak 12.
Pravo je i obveza člana DHK:
• sudjelovati u ostvarivanju zadaća DHK;
• predlagati, birati i biti izabran u tijela DHK;
• ravnopravno sudjelovati na svim natječajima DHK;
• tražiti zaštitu od Društva hrvatskih književnika ako je ugroženo njegovo književno djelo i stvaranje;
• redovito plaćati članarinu.
Članak 13.
Članstvo u DHK prestaje istupanjem i brisanjem iz članstva.
Članak 14.
Svakom članu DHK pripada pravo istupanja iz članstva.
Iz članstva DHK istupa se podnošenjem pismene obavijesti Upravnom odboru.
Upravni odbor upoznaje prvu iduću Godišnju skupštinu o istupanju svakog pojedinog člana.
Članak 15.
Odluku o brisanju izriče Upravni odbor DHK.
Odluka se može donijeti u slijedećim slučajevima:
• ako član nanese moralnu ili materijalnu štetu DHK-u;
• ako član nanese moralnu štetu drugom članu DHK i Časni sud, nakon provedenog postupka, predloži Upravnom odboru brisanje iz članstva DHK;
• ako član ne plaća članarinu u tijeku dvije godine unatoč dvjema opomenama.
O brisanju iz članstva Upravni odbor obvezan je izvijestiti prvu iduću Godišnju skupštinu.
Članak 16.
Protiv odluke Upravnog odbora o brisanju iz članstva DHK član se može žaliti u roku od trideset dana nakon primitka odluke.
Žalba se podnosi Godišnjoj skupštini DHK posredstvom Upravnog odbora.
Odluka Godišnje skupštine je konačna.
IV. TIJELA UPRAVLJANJA DHK
Članak 17.
Tijela Društva hrvatskih književnika jesu:
1. Skupština
2. Zbor
3. Upravni odbor
4. Časni sud
5. Nadzorni odbor
6. Odbor za statut i opće propise
7. Odbor za književne veze
8. Odbor Fonda Miroslav Krleža.
1. Skupština
Članak 18.
Skupština je najviše tijelo upravljanja i odlučivanja DHK.
Skupštinu čine svi članovi DHK.
Skupština ima izričito sljedeća prava, obveze i odgovornosti u upravljanju i odlučivanju u svim poslovima DHK:
• utvrđuje i donosi Statut DHK, dopune i izmjene Statuta;
• utvrđuje i donosi opće propise;
• utvrđuje i donosi godišnje i dugoročne programe rada;
• utvrđuje novčane planove i brine se o namicanju novčanih i drugih primitaka i imovine;
• razmatra i donosi zaključni račun i novčani plan DHK;
• razmatra i prihvaća izvješća o radu tijela DHK i ogranaka DHK;
• bira i razrješava dužnosti članove tijela DHK;
• bira i razrješava dužnosti predsjednika i dopredsjednike DHK;
• odlučuje o statusnim promjenama, o prestanku rada DHK i o imovini DHK;
• odlučuje o žalbama u povodu odluka o primanju u DHK i prestanku članstva u DHK;
• donosi odluke, zaključke, preporuke, utvrđuje prijedloge, smjernice, zauzima stajališta i mišljenja, te ostvaruje i druge poslove utvrđene ili proizašle iz ovog Statuta.
Članak 19.
Svake godine obvezatno se održava redovita Godišnja skupština.
Godišnja skupština saziva se najkasnije do kraja lipnja tekuće godine.
Godišnju skupštinu saziva predsjednik DHK na temelju odluke Upravnog odbora.
Obavijest o sazivu Godišnje skupštine dostavlja se pismom svim članovima DHK, a najkasnije deset dana prije njezina održavanja.
Prijedlog dnevnog reda Godišnje skupštine utvrđuje Upravni odbor DHK.
Izborna skupština DHK održava se svake treće godine.
Članak 20.
Izvanredna skupština DHK saziva se u razdoblju između dviju godišnjih skupština u sljedećim slučajevima:
• kada to odluči Upravni odbor DHK;
• kada to zatraže Časni sud i Nadzorni odbor;
• kada to zahtijeva petina članova DHK.
Upravni odbor je dužan sazvati Izvanrednu skupštinu u roku do trideset dana nakon primitka zahtjeva.
Ako Upravni odbor ne udovolji zahtjevu iz prethodnog stavka, Izvanrednu skupštinu će sazvati Nadzorni odbor, odnosno sami predlagači.
Članak 21.
Da bi Skupština DHK mogla donositi valjane odluke, potrebno je da na zasjedanjima sudjeluje natpolovična većina članova. Ako u vrijeme određeno za početak rada Skupštine nije nazočan potreban broj članova, početak zasjedanja odgađa se za pola sata, a nakon toga vlasna je odlučivati ukoliko je nazočna najmanje 1/6 članova.
Članak 22.
Skupština u pravilu odlučuje javnim glasovanjem.
Skupština može odlučiti da se o određenom pitanju glasuje tajno.
Da bi izbori imali puni smisao potrebno je da predlagači predvide više kandidata za svaku dužnost.
Članak 23.
Skupština donosi odluku većinom glasova nazočnih članova DHK.
2. Zbor
Članak 24.
Zbor je skup članova DHK koji raspravljaju o određenoj temi.
Zbor saziva predsjednik DHK na temelju odluke Upravnog odbora.
Upravni odbor je dužan donijeti odluku o sazivanju Zbora i u slučajevima:
• kada to zatraži Časni sud ili Nadzorni odbor;
• kada to zahtijeva najmanje desetina članova DHK;
• kada to zatraži ogranak DHK;
• kada to zatraži pojedini član DHK u slučaju da je ugroženo njegovo književno djelo.
Ako Upravni odbor ne sazove Zbor u opravdanim slučajevima iz prethodnog stavka, predsjednik to može učiniti i bez odluke Upravnog odbora.
Ukoliko ni predsjednik ne sazove Zbor u roku do trideset nakon podnošenja zahtjeva, Zbor mogu sazvati predlagači sami, Časni sud ili Nadzorni odbor.
Članak 25.
Na Zboru DHK ne donose se odluke, već se nakon rasprave mogu davati javna priopćenja i mišljenja o određenoj temi.
Članak 26.
Mjesec dana prije Izborne skupštine održat će se predizborni Zbor, na kojem se raspravlja o kandidatima za predsjednika i dopredsjednike DHK i članove tijela DHK, te obavlja neposredno kandidiranje.
Svaki član DHK može se neposredno kandidirati najviše za dva upravna tijela DHK odnosno najviše za jednu dužnost (za predsjednika, odnosno za dopredsjednika DHK).
Članak 27.
Radom Zbora rukovodi predsjednik DHK ili predsjedatelj Zbora koji se bira na sjednici.
3. Predsjednik
Članak 28.
Predsjednik DHK:
• predstavlja i zastupa DHK bez ograničenja; .
• brine se o provedbi odluka i zaključaka Skupštine i Upravnog odbora DHK;
• brine se o primjeni Statuta i općih propisa DHK, te o zakonitosti rada DHK i njegovih tijela;
• potpisuje odluke i ostale zaključke što ih donosi Skupština i Upravni odbor DHK;
• obavlja i ostale poslove utvrđene Statutom i općim propisima DHK.
Predsjednik DHK može, u sklopu svojih ovlasti, dati drugoj osobni pisanu punomoć za zastupanje u pravnom prometu.
Sadržaj i trajanje punomoći određuje predsjednik DHK pri njezinu potpisivanju.
Članak 29.
Za svoj rad predsjednik je odgovoran Skupštini DHK.
Članak 30.
Društvo hrvatskih književnika ima dva dopredsjednika.
Dopredsjednici DHK zamjenjuju predsjednika DHK u slučaju njegove odsutnosti ili spriječenosti i pomažu predsjedniku u radu, te u dogovoru s njim obavljaju određene poslove iz njegova djelokruga.
Predsjednik i dopredsjednici DHK, kao i ostali članovi Upravnog odbora DHK, biraju se tajnim glasovanjem na Izbornoj skupštini DHK na vrijeme od tri (3) godine.
Smatraju se izabranima za predsjednika i dopredsjednike DHK oni članovi DHK koji dobiju najviše glasova od broja nazočnih na Izbornoj skupštini DHK.
4. Upravni odbor
Članak 31.
Upravni odbor obavlja sljedeće poslove:
• provodi odluke Skupštine i Zbora;
• predlaže Skupštini program rada DHK;
• razmatra novčana pitanja DHK, zaključni račun, te predlaže Skupštini donošenje novčanog plana i prihvaćanje zaključnog računa DHK;
• razmatra i prihvaća tromjesečne obračune DHK;
• odlučuje o visini članarine;
• odlučuje o sazivanju Godišnje, Izborne i Izvanredne skupštine, Zbora i predizbornog Zbora;
• podnosi Skupštini izvješća o svojem radu i o radu svojih tijela;
• imenuje i razrješava glavnog urednika i članove uredništva izdanja DHK;
• s tajnikom DHK zaključuje ugovor o radu;
• bira povjerenstva i druga stalna i povremena radna tijela Upravnog odbora;
• utvrđuje način organiziranja i rada Tajništva DHK kao stručne službe DHK, daje suglasnost na sistematizaciju poslova i radnih zadataka stručne službe, odnosno zaključuje s radnicima stručne službe ugovore o radu;
• donosi Pravila o raspodjeli naplaćenih naknada za javnu posudbu i utvrđuje opći i pojedinačni obračun cjeniku za kolektivno ostvarivanje prava javne posudbe;
• odlučuje o prijedlozima, zahtjevima, molbama i žalbama članova DHK u prvom stupnju postupka;
• obavlja i druge poslove utvrđene Statutom.
Članak 32.
Upravni odbor DHK uz predsjednika i dva dopredsjednika, koji su članovi po položaju, ima još dvanaest članova.
Članove Upravnog odbora bira Skupština na tri godine.
Za člana Upravnog odbora može biti izabran svaki član DHK.
Svaki član DHK na predizbornom Zboru, kao i nakon njega, ali najdulje deset dana prije Izborne godišnje skupštine, može pisano isticati kandidate za izbor u Upravni odbor i u ostale odbore, uz uvjet da je dobio pisanu suglasnost kandidata.
Svi predloženi kandidati čine listu kandidata za izbor Upravnog odbora, na kojoj se upisuju po abecednom redu prezimena kandidata.
Nakon predizbornog Zbora ne mogu se predlagati kandidati za predsjednika, odnosno za dopredsjednike Društva hrvatskih književnika.
Međutim, ako nakon Predizbornog zbora predloženi kandidat za predsjednika, odnosno za dopredsjednike DHK, odustanu od svoje kandidature ili iz bilo kojih drugih razloga (smrt, teška bolest i slično) ne budu ispunjeni uvjeti iz članka 22. stavak 3. Statuta DHK, tada se na Izbornoj skupštini DHK može istaknuti kandidati za izbor predsjednika odnosno dopredsjednike DHK, uz uvjet da je predlagatelj dobio pisanu suglasnost kandidata.
Smatraju se izabranima za članove Upravnog odbora onih dvanaest članova koji dobiju najviše glasova od broja nazočnih na Izbornoj skupštini DHK.
Članak 33.
Sjednice Upravnog odbora saziva i njima rukovodi predsjednik DHK.
U slučaju njegove spriječenosti, na toj ga sjednici zamjenjuje jedan od dopredsjednika.
Sjednice se sazivaju prema potrebi, a najmanje jednom mjesečno, s iznimkom ljetnih mjeseci.
U pojedinim točkama dnevnoga reda koje se odnose na njihovu djelatnost, mogu sudjelovati predsjednici ogranaka i odbora, glavni urednici Knjižnice DHK i časopisa kojima je DHK nakladnik.
Predsjednik mora sazvati sjednicu Upravnog odbora na zahtjev jedne trećine članova Upravnog odbora, jedne desetine članova DHK, na zahtjev ogranka DHK, kao i na zahtjev Časnog suda i Nadzornog odbora.
Ukoliko predsjednik ne sazove sjednicu Upravnog odbora na temelju prethodnog stavka u roku od 10 dana od podnošenja zahtjeva, sjednicu mogu sazvati sami predlagači.
Članak 34.
U slučaju da član Upravnog odbora dade ostavku ili na drugačiji način bude spriječen i dalje djelovati u Upravnom odboru, njega zamjenjuje sljedeći kandidat koji je dobio najviše glasova na kandidatskoj listi s Izborne godišnje skupštine.
U slučaju drugih ostavki ili spriječenosti članovima Upravnog odbora postaju sljedeći članovi s kandidatske liste Izborne godišnje skupštine.
Na taj način može se izmijeniti najviše tri člana u Upravnom odboru DHK.
Nakon toga prva sljedeća Godišnja, ili Izvanredna skupština bira potreban broj novih članova Upravnog odbora s mandatom do iduće Izborne godišnje skupštine.
Pojedini članovi Upravnog odbora i cijeli Upravni odbor može biti opozvan i prije isteka vremena na koje su izabrani. Svi članovi Upravnog odbora mogu biti opozvani u sljedećim slučajevima:
• ako Upravni odbor ne izvršava odluke Skupštine DHK,
• ako Skupštini DHK ne podnosi izvješće o svome radu,
• ako i nakon upozorenja ne poštuje odredbe ovog Statuta i druge opće propise DHK.
Pojedini član Upravnog odbora može biti opozvan u slijedećim slučajevima:
• ako ne poštuje ili ne izvršava odluke Upravnog odbora,
• ako neuredno prisustvuje sjednicama Upravnog odbora ili na drugi način onemogućava rad Upravnoga odbora i drugih radnih tijela DHK.
Prijedlog za opoziv Upravnog odbora i pojedinog člana Upravnog odbora mogu podnijeti Nadzorni odbor ili najmanje petnaest članova DHK. Prijedlog mora biti obrazložen i podnijet Skupštini DHK.
Opoziv je prihvaćen ako se za prijedlog očituje većina nazočnih članova Skupštine DHK.
Opoziv se provodi tajnim glasovanjem.
Glasački listić za opoziv Upravnog odbora sadrži riječi za opoziv i protiv opoziva, a glasački listić za pojedinog člana Upravnog odbora ispred imena članova sadrži riječi za opoziv i protiv opoziva.
U slučaju da je opozvan cijeli Upravni odbor ili više od jedne trećine članova Upravnog odbora, Skupština DHK na istoj sjednici bira nove članove, odnosno Upravni odbor DHK.
Članak 35.
Upravni odbor punopravno odlučuje ako je sjednici nazočna natpolovična većina, a odluke se donose natpolovičnom većinom nazočnih članova.
Odluke Upravnog odbora donose se javnim glasovanjem.
Upravni odbor može odlučiti da se o pojedinim točkama dnevnoga reda glasuje tajno.
Članak 36.
Upravni odbor bira članove povjerenstva koja mogu biti stalna i povremena.
5. Časni sud
Članak 37.
Časni sud je tijelo DHK koje utvrđuje činjenično stanje i izriče odgovarajuće stegovne mjere.
Članak 38.
Časni sud čini pet članova izabranih na Izbornoj godišnjoj skupštini.
Mandat Časnoga suda traje tri godine.
Kandidiranje i izbor Časnoga suda provodi se na isti način kao i za članove Upravnog odbora.
Ukoliko jedan član Časnoga suda dade ostavku, njega će zamijeniti sljedeći kandidat prema broju glasova s kandidacijske liste. Tako se mogu zamijeniti najviše dva člana Časnoga suda.
Ako odstupe tri člana Časnoga suda ponovno se na prvoj idućoj Godišnjoj ili Izvanrednoj skupštini biraju novi članovi, a mandat im traje do prve iduće Izborne godišnje skupštine.
Članak 39.
Časni sud može posredovati u sporovima između članova DHK na njihov zahtjev.
Članak 40.
Časni sud može izreći sljedeće mjere:
• pismenu opomenu,
• ukor,
• strogi ukor,
• prijedlog za brisanje iz članstva DHK.
Članak 41.
Odluku o brisanju iz članstva donosi Upravni odbor DHK.
Postupak pred Časnim sudom uključuje provedbu sljedećih postupaka:
• pismeno podnošenje prijedloga zbog pokretanja postupka,
• pribavljanje pismene izjave člana protiv kojeg se pokreće postupak,
• provedba dokaznoga postupka u nazočnosti člana protiv kojega se vodi postupak.
6. Skupštinski odbori
Članak 42.
Skupština DHK bira sljedeće odbore:
1. Nadzorni odbor (pet članova),
2. Odbor za statut i opće propise (pet članova),
3. Odbor za književne veze (sedam članova),
4. Odbor Fonda Miroslav Krleža (jedanaest članova).
Članak 43.
Mandat članovima odbora traje tri godine.
Članovi odbora kandidiraju se i biraju na isti način kao i članovi Upravnoga odbora.
Ukoliko jedan član određenog odbora dade ostavku, njega će zamijeniti prvi sljedeći član s kandidacijske liste za taj odbor.
Članovi odbora Skupštine DHK za svoj rad odgovaraju Skupštini DHK.
Članak 44.
Sva pitanja u vezi rada Odbora Fonda Miroslav Krleža regulirana su Pravilima o radu Fonda Miroslav Krleža.
Rad ostalih odbora utvrđuje se posebnim pravilnicima.
Članak 45.
Društvo hrvatskih književnika može samo ili zajedno s drugim udrugama osnivati posebne sekcije.
Rad sekcija utvrđuje se posebnim pravilnicima.
7. Povjerenstva Upravnog odbora
Članak 46.
Upravni odbor DHK, kao svoja pomoćna tijela, imenuje sljedeća stalna povjerenstva :
• Povjerenstvo za Zagrebačke književne razgovore (sedam članova),
• Povjerenstvo za primanje i provjeru članstva (pet članova),
• Povjerenstvo za književne priredbe - Tribina DHK (pet članova),
• Povjerenstvo za autorska prava, položaj pisaca i socijalno-mirovinska pitanja (tri člana),
• Povjerenstvo za Klub književnika DHK (tri člana),
• prema potrebi i druga povjerenstva.
Članak 47.
Mandat članovima povjerenstava traje tri godine.
Prava i dužnosti povjerenstava određuju se odlukom Upravnog odbora DHK.
8. Nadzorni odbor
Članak 48.
Nadzorni odbor DHK stara se o čuvanju načela upravljanja i demokratičnosti u radu DHK, nadzire materijalno i novčano poslovanje, a posebice:
• provođenje Statuta i drugih općih propisa DHK,
• provođenje odluka Skupštine, Zbora, Upravnog odbora, ostalih odbora i povjerenstava DHK.
Nadzorni odbor sastoji se od pet članova koje bira Izborna godišnja skupština.
Članovi se kandidiraju i biraju kao i za Upravni odbor DHK.
Mandat članovima traje tri godine.
Članovi Nadzornog odbora ne mogu biti i članovi Upravnog odbora DHK.
Članak 49.
Nadzorni odbor dužan je najmanje jednom godišnje, i to prije prihvaćanja zaključnog računa o poslovanju DHK, pregledati novčano i materijalno poslovanje. O tome podnosi izvještaj Godišnjoj skupštini DHK.
V. NAKLADNIČKA DJELATNOST
Članak 50.
Društvo hrvatskih književnika može organizirati vlastitu nakladničku djelatnost s osnovnom zadaćom poticanja književnog stvaralaštva svojih članova, kritičkog vrednovanja djela starije i novije hrvatske književnosti, objavljivanja književnih radova koje zanemaruju ostali nakladnici, te objavljivanja u nas i u inozemstvu najznačajnijih ostvarenja hrvatske književnosti na stranim jezicima.
Društvo hrvatskih književnika vlasnik je “Naklade Društva hrvatskih književnika” d.o.o.
Svi pravni odnosi između Društva hrvatskih književnika i “Naklade Društva hrvatskih književnika” d.o.o. uređuju se na način propisan Zakonom o trgovačkim društvima, osnovnim propisima društva i Općim kolektivnim ugovorom za gospodarstvo.
Članak 51.
Društvo hrvatskih književnika može tiskati svoje časopise, listove, biltene i druge publikacije samostalno ili u suradnji sa sunakladnicima, uz uvjet da je osiguran novac i drugo nužno za ovu vrstu djelatnosti.
Glavnog urednika i ostale urednike časopisa, listova, biltena i ostalih publikacija, kojima je nakladnik DHK, na temelju provedenog natječaja, imenuje Upravni odbor DHK. Mandat glavnim urednicima i članovima uredništva traje četiri godine.
VI. MATERIJALNO-NOVČANO POSLOVANJE
Članak 52.
Društvo hrvatskih književnika ostvaruje svoja novčana sredstva od članarine, sudjelovanja na javnim natječajima, dotacija iz državnog proračuna, vlastite nakladničke djelatnosti, priloga i darova, usluga koje pruža Klub hrvatskih književnika, a sredstva može ostvarivati i iz ostalih izvora.
Visina sredstava dotacija iz državnog proračuna utvrđuje se svake godine prilikom donošenja državnoga proračuna, a prema programima DHK.
Članak 53.
Novčana sredstva mogu se trošiti samo za ostvarivanje poslova što su utvrđeni odredbama ovog Statuta i prema programu rada Društva hrvatskih književnika.
Za svoje obveze DHK odgovara cijelom svojom imovinom, u skladu sa zakonom.
Članak 54.
Osim novcem Društvo hrvatskih književnika raspolaže i drugom svojom pokretnom i nepokretnom imovinom o kojoj se vodi zakonom propisana uknjižba.
Novčano poslovanje DHK obavlja se na osnovi novčanog plana i prema propisima kojima se uređuje način vođenja računovodstva neprofitnih organizacija.
Ako u obavljanju svoje djelatnosti Društvo hrvatskih književnika ostvari dobit, ona se mora koristiti isključivo za obavljanje i unapređenje temeljnih zadaća Društva, sukladno zakonu, drugim propisima i Statutu DHK.
Za svoje obveze Društvo hrvatskih književnika odgovara cijelom svojom imovinom, sukladno zakonu.
VII. TAJNIŠTVO
Članak 55.
Za obavljanje stručnih administrativno-tehničkih i novčano-računovodstvenih poslova u DHK organizira se Tajništvo kao stručna služba.
Članak 56.
Radom stručnih službi Tajništva rukovodi tajnik DHK.
Članak 57.
Tajnik zastupa DHK u njegovim imovinsko-pravnim odnosima i skrbi o zakonitosti i statutarnosti rada DHK i njegovih tijela.
Za rad stručnih službi u Tajništvu i svoj rad tajnik je odgovoran Upravnom odboru DHK.
Članak 58.
Tajnika imenuje Upravni odbor DHK iz redova članova DHK i s njim zaključuje ugovor o radu.
Natječaj provodi Natječajno povjerenstvo od pet članova što ih imenuje Upravni odbor DHK.
Članak 59.
Odluku o imenovanju tajnika Upravni odbor donosi većinom glasova svih članova.
Za tajnika DHK treba biti izabrana osoba koja uz uvjete propisane zakonom, mora ispunjavati još i sljedeće uvjete:
1. član DHK,
2. visoka stručna sprema,
3. potvrđene organizacijske sposobnosti i
4. poznavanje jednoga svjetskog jezika.
Članak 60.
Tajniku DHK ugovor o radu prestaje na temelju odluke Upravnog odbora DHK i na način propisan Zakonom o radu, odnosno posebnim pravilnikom o radu u Tajništvu DHK.
VIII. JAVNOST U RADU, INFORMIRANJE, POSLOVNA TAJNA I OBRANA
Članak 61.
Za ostvarivanje javnosti rada DHK,njegova izvršna i radna tijela, kao i ogranci DHK, koriste sredstva javnog priopćavanja, razne usmene ili pisane objave, skraćena izvješća, posebne biltene i slično.
Javnost se samo iznimno može isključiti sa sjednica tijela Društva hrvatskih književnika i to u osobito opravdanim slučajevima (rasprava o podacima koji se smatraju poslovnom tajnom DHK; rasprava o dokumentima koji se odnose na obranu; fizičku i tehničku zaštitu i dr.).
O čuvanju poslovne tajne neposredno skrbe predsjednik, dopredsjednici i tajnik DHK.
Društvo hrvatskih književnika dužno je osigurati uvjete za rad u slučaju neposredne ugroženosti neovisnosti i jedinstvenosti Republike Hrvatske, kao i za slučaj izvanrednih okolnosti, sukladno zakonima i drugim propisima.
Skupština, Upravni odbor,ogranci DHK i druga tijela daju službene izjave sredstvima javnoga priopćavanja.
IX. KLUB DHK
Članak 62.
U sklopu Društva hrvatskih književnika djeluje Klub DHK sa svrhom da članovima DHK i drugim kulturnim i javnim djelatnicima omogući organiziranu kulturnu i društvenu djelatnost.
Način rada i upravljanja Klubom DHK utvrđuje se posebnom odlukom koju donosi Upravni odbor.
X. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 63.
Društvu hrvatskih književnika prestaje rad jedino na temelju odluke Skupštine DHK i u slučajevima propisanim u Zakonu o udrugama.
U slučaju prestanka rada DHK, Skupština odlučuje o imovini Društva.
Članak 64.
Autentično tumačenje odredbi ovog Statuta daje Skupština DHK.
Između dviju Skupština tumačenje odredbi Statuta za određeni slučaj daje Odbor za statut i opće propise, a autentično tumačenje daje prva sljedeća Skupština DHK.
Članak 65.
Stupanjem na snagu ovog Statuta prestaje vrijediti dosadašnji Statut DHK, prihvaćen 29. travnja 1991., kao i odredbe drugih općih propisa koje su protivne ovom Statutu.
Statut stupa na snagu danom prihvaćanja u Skupštini.
U Zagrebu, 20. prosinca 1997., 9. svibnja 1998., 28. lipnja 2003. i 21. lipnja 2008.
Predsjednik
Društva hrvatskih književnika
Borben Vladović